Zaključak

Vezano za cilj Uvođenje novih metoda učenja s naglaskom na nastavi u prirodi, većina ispitanika provodila je nastavu na otvorenom tijekom školske godine (često 25% ili ponekad 35%, samo je jedan ispitanik ili 5% odgovorio da nije provodio nastavu na otvorenom, a 35% ispitanika navelo je da je rijetko provodio). Na boravak na otvorenom velik utjecaj su imale vremenske prilike, dok je padala kiša ili je bilo hladno učitelji nisu vodili djecu na otvoreno. Učinkovitosti sata na otvorenom učitelji daju prosječnu ocjenu od 4,15, a utjecaju nastave na otvorenom na postignuća učenika daju ocjenu 4,10. Kod prednosti boravka na otvorenom učitelji su naveli mnogo razloga. U početnoj anketi dobrobiti boravka na otvorenom vezali su za epidemiju COVIDA. Tijekom školske godine nije bilo izraženih slučajeva virusa u školi, pa tako učitelji nisu više ni spominjali da su boravili na otvorenim radi mjera sprečavanja zaraze. Učitelji su dosta osviješteni po pitanju odlaska van škole. Napisali su sljedeće: „Sadržaji koji se usvajaju se poučavaju u neposrednoj stvarnosti; veća kreativnost, interes, maštovitost; razvijanje motoričkih vještina i senzorskih osjeta; veća motiviranost, boravak na svježem zraku, bolje funkcioniranje učenika; neposredan kontakt s prirodom; zadovoljstvo učenika; dobrodošla promjena, učenje na konkretnom iz prirode; promjena okoline, veća aktivnost učenika; učenje iz neposredne stvarnosti, učenje na otvorenim površinama, poticajna okolina koja utječe na veći trud i djetetovo slobodno i kreativno izražavanje; boravak na otvorenom pogoduje zdravlju (tjelesno, mentalno); učenje u stvarnom okruženju, novo iskustvo; otvorenost, ležernost, opuštenost; promjena klasične okoline; učenici razvijaju socijalne vještine, koriste se drugačije metode rada nego u klasičnoj učionici; učenici su u dodiru s neposrednom stvarnošću i podražajima te se od njih traži da budu aktivniji i samostalno odrađuju zadatke; učenje bez straha, opuštajuća i zanimljivija okolina; drugačije iskustvo; zdravija okolina, opuštenija atmosfera, individualnost u odnosu na druge razrede.“.

Koliko često bi voljeli imati nastavu na otvorenom 15% učitelja navodi više školskih sati dnevno, što je 1% više u odnosu na početnu anketu. Samo jedan učitelj navodi da ne želi provoditi nastavu na otvorenom što je 5% od ukupnog broja ispitanika, a u početnoj anketi bilo je 10% ispitanika. Vidi se i u ovome slučaju napredak od 5%. U nastavku pitali smo učitelje može li se sat uspješno održati u školskom okolišu u mjesto u učionici, 45% učitelja odgovara često i 15% uvijek.  U početnoj anketi 14% učitelja izjasnilo se da se ne može nastava održavati vani, a 50% samo neki predmeti. Rezultati pokazuju napredak jer u završnoj anketi nijedan učitelj nije se izrazio da se nastava vani ne bi mogla provoditi. Većina učitelja navodi da je potrebno urediti mjesto za sjedenje pod krovom ili u hladu (zbog vremenskih prilika), slično su navodili u prvoj anketi. U okolišu škole postavljena je meteorološka stanica i panjevi što je napredak jer je u početnoj anketi spomenuta ta potreba, održavali su se travnati tereni, bojala se ograda na mostu, klupice ispred škole, sadilo se cvijeće i jagode. Uređenje okoliša nastavit će se u narednom periodu jer zbog vremenskih prilika kao i financijskih nije bilo moguće do kraja urediti sve. Većina učitelja navodi da se iz gotovih svih predmeta može održati nastava na otvorenom, ali ovisno o nastavnoj jedinici. Učitelji su naveli mnogo različitih aktivnosti koje s učenicima provodili vani: proučavanje biljaka i životinja, vježbanje na otvorenom; fotografiranje uz šetnje oko trakošćanskog jezera, land art u šumi i okolišu škole, prirodne instalacije, snimanje video uradaka, uređivanje okoliša škole, bojanje ograde i stupova, sadnja cvijeća, slikanje i crtanje; čitanje, dramske igre; mjerenje temperature tla, površinske temperature tla, analiza vode, praćenje pupanja i listanja, praćenje žućenja, praćenje naoblake, analiza tla., praćenje razvoja biljaka; obrada, vježbanje, ponavljanje gradiva; istraživačka nastava, učenje otkrivanjem, provođenje raznih igara; sportska grupa; sportske igre, razgovor, igre; istraživačko učenje, suradničko učenje; osmišljavanje pjesme, INA Mali građani; istraživanje, mjerenje; čitanje, razgovor, igre; orijentacija pomoću kompasa i topografske karte, mjerenje temperature zraka; nastavne aktivnosti iz TZK (šetnje, poligoni, igre na otvorenom), iz PID (učenici promatrali okolinu te usvajali i ponavljali sadržaje); posjet crkvi i groblju. Rezultati se podudaraju s odgovorima koje su dali učenici. U nastavku učitelji su naveli i mnoštvo novih metoda koje će primjenjivati u radu s učenicima: pantomima, oslikavanje motoričkog poligona; slobodno kretanje u prostoru; grupne rasprave, debate, prezentacije plakata; poučavanje uz pomoć konkretnih primjera i rekvizita; istraživanja, promatranja, mjerenja; metoda imitacije, metoda ilustracije, metoda postavljanja i rješavanja motoričkih zadataka; igre i pokreti u obrazovnim predmetima; obrnuta učionica; iskustveno učenje; praktične, vizualne i verbalne metode; istraživačka metoda, učenje putem rješavanja problema, metoda simuliranja određenih situacija. Učenici su tijekom školske godine sudjelovali u školskim i razrednim projektima na otvorenom, 55% učitelja uvijek podržava sudjelovanje učenika. Tijekom školske godine realizirane su terenske nastave, učitelji ocjenjuju s 4,40 realizirano.

Vezano za cilj Podizanje ekološke osviještenosti i edukacija za održivi razvoj, 55 % učitelja smatra da se u školi često ostvaruju ekološke aktivnosti i 25% uvijek. Rezultati pokazuju napredak jer je u početnoj anketi 14 % učitelja smatralo često i 5 % uvijek. Mnoštvo ekoloških aktivnosti se provodilo tijekom školske godine, u početnoj anketi naveli su nekoliko puta godišnje, ali da im je bilo otežano zbog pandemije i online nastave. Provedeno je: : uređivanje okoliša, skupljanje smeća, karakteristike godišnjih doba; izrada eko kutka, oslikavanje vlastitih haiku pjesama vezanih uz ekologiju, izrada eko kutija, sadnja cvijeća, izrada skulptura i oblika iz rabljenih materijala, recikliranje, skupljanje plastičnih čepova, izrada memo igre vezane uz podzemne vode, izrada eko sokova (bazga/ menta), izrada kutija za razvrstavanje otpada; čišćenje okoliša, izrada crteža, mentalnih mapa, kvizova, prezentacija; obilježavanje važnih dana: Svjetski dan zaštite okoliša, Svjetski dan zaštite vode, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan šuma, Svjetski dan meteorologije; uređenje cvjetnih gredica; izrada čipsa od jabuka iz našeg voćnjaka; na satu SRZ - ekološki pristup i osviještenost, razvrstavanje otpada, kompostiranje voća; Zelena čistka; obilježavanje svih važnih datuma kroz satove razrednika (razgovor, prezentacija); različite radionice; eko kvizovi.

Akcije zaštite okoliša u koje se uključila naša škole su: Dan planeta Zemlje; Čišćenje okoliša škole, sadnja cvijeća i jagoda, bicikliranje, zdrava prehrana, izrada eko sokova; Dan zaštite okoliša, Svjetski dan zaštite vode, Svjetski dan šuma, Svjetski dan meteorologije; Zelena čistka, Zasadi drvo, ne budi panj, Jagodno polje podno Ravne gore; izrada eko kutka; projekt „Razvrstaj i ti i pomogni našoj Zemlji“, "Voda, zrak i šume", akcija Kompostiranje. Nove aktivnosti su zdrava prehrana, izrada eko sokova, Jagodno polje podno Ravne gore; izrada eko kutka i akcija Kompostiranje. Većina učitelja smatra da se štedi voda i struja (60% često i 25% uvijek), 55% učitelja je uvijek i 25% često poticalo učenike na ponovnu uporabu predmeta, 70% učitelja bi uvijek i 25% često poticalo učenike za sudjelovanje u budućim eko aktivnostima uređenja školskog okoliša. Novi školski projekt „Jagodno polje podno Ravne gore“ ocjenjuju s viskom 4,70 ocjenom. Školsku prehranu ocjenjuju s 4,00 ocjenom i na kraju 80% učitelja bi rado sudjelovala u radionici Karbonski otisak.

Vezano za cilj Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije te poboljšanje digitalnih vještina, 35% učitelja odgovorilo je da uvijek i 35% često koriste digitalne alate u nastavi. U početnoj anketi 23% učitelja odgovorilo je uvijek. Rezultati pokazuju napredak kod učitelja koji uvijek koriste IKT od 10%. Učitelji su najviše koristili sljedeće digitalne alate: Microsoft Teams, Mozaweb; Canvu, Flipa Clip, Stop motion studio, Padlet; e-udžbenike; Excel, word, book creator, kahoot; You Tube, Zoom; prezentacije, 3d projekcije; Sve alate u skopu Office 365 za škole; spotify. Novi korišteni alati su: Flipa Clip, Stop motion studio i spotify. Svoje znanje u korištenju digitalne tehnologije učitelji ocjenjuju s prosječnom ocjenom od 4,10. Vidi se napredak na početno stanje kad je ocjena bila 4,00. 30% učitelja uvijek i 20% često bi se htjele usavršavati u području IKT. Prednosti digitalne tehnologije u procesu učenja na prvom mjestu navode: služi kao dodatni izvor za učenje i digitalna tehnologija povećava pristup informacijama. Na drugom mjestu je tvrdnja audiovizualne funkcije tehnologije mogu poboljšati raznolikost nastavnih metoda. Zatim slijede tvrdnje učiniti gradivo zanimljivijim te povećati interes i motivaciju učenika za sudjelovanjem u nastavi, korištenje digitalne tehnologije u nastavi čini nastavu zabavnom i raznolikom te samim time povećava koncentraciju učenika.

Nedostaci: kreiranje samostalno izrađenih stranica ili kvizova zahtjeva veću angažiranost učitelja kod pripreme nastavnog sata ali iziskuje i inovativnost i kreativnost. Na drugom mjestu je tvrdnja smanjenje interakcije s učiteljima, ali i s drugim učenicima. Slijede tvrdnje korištenje digitalne tehnologije iziskuje više vremena za pripremu nastave i češće se prepisuju domaće zadaće.

Da je lakše izvoditi nastavu na daljinu s pomoću poznavanja različitih digitalnih alata, smatra 60% učitelja uvijek i 30% učitelja često. Tijekom protekle školske godine nastava se nije prekidala, ali godišnjim planom su planirana dva dana nastave na daljinu. Pitali smo učitelje treba li se povremeno sljedeće školske godine takav oblik nastave organizirati, 60% učitelja smatra da treba ponekad, 30% uvijek, 10% učitelja misli često.

Analizirala: Ankica Gotić, pedagoginja

Detaljnu analizu možete proučiti u priloženom dokumentu