U sklopu obilježavanja Svjetskog i europskog tjedna novca s učenicima 7. i 8. razreda Osnovne škole Izidora Poljaka Višnjica i PŠ J. E. Drašković je provedeno obrazovno istraživanje s ciljem utvrđivanja općeg znanja učenika o financijskoj pismenost i njihovih stavova o učenju o financijskoj pismenosti u osnovnoj školi. Detalje obrazovnog istraživanja možete pročitati u nastavku Članka.
- Uvod
Financijska pismenost je kombinacija znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka. Prema istraživanjima koja su provedena tijekom 2022. i 2023. financijsko znanje u Hrvatskoj je iznad prosjeka ostalih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju ali je financijska pismenost hrvatskih ispitanika ispod prosjeka [3]. U proteklih nekoliko godina je učenicima viših razreda osnovne škole omogućeno sudjelovanje na natjecanju financijske pismenosti koje organizira štedopis, institut za financijsko obrazovanje. Na ovom natjecanju sudjeluju i učenici naše škole. Financijska pismenost je vrlo važna komponenta života. Uslijed toga je s učenicima 7. i 8. razreda provedeno ovo obrazovno istraživanje. - Ciljevi: utvrditi znanje i vještine učenika vezane uz financijsku pismenost i utvrditi stavove učenika o učenju o financijskoj pismenosti u osnovnoj školi
- Materijali i metode:
Istraživanje je provedeno u školskoj godini 2024./2025. U svrhu istraživanja je u digitalnom alatu Forms sastavljen anketni upitnik. Učenici su upitniku pristupali putem poveznice. Upitnik su ispunjavali učenici 7. i 8. razreda OŠ Izidora Poljaka Višnjica i PŠ J. E. Drašković Cvetlin. Obrazovno istraživanje je provedeno u utorak 18.3.2025. i u srijedu 19.3.2025. Upitnik se sastojao od 54 pitanja. Prvo i drugo pitanje su opća pitanja vezana uz razred i spol. Od trećeg do 51. pitanja se provjeravalo znanje učenika 7. i 8. razreda o financijskoj pismenosti pri čemu se za sastavljanje pitanja koristila literatura „Novac i ja“, udžbenik financijske i ekonomske pismenosti za 5. do 8. razreda osnovne škole. 52., 53. i 54. pitanje se odnosilo na ispitivanje stavova učenika o učenju financijske pismenosti u osnovnoj školi. Anketnom upitniku možete pristupiti putem priložene poveznice. Financijska pismenost_obrazovno istraživanje.pdf - Rezultati
U ispitivanju učenika sudjelovali su učenici 7. i 8. razreda OŠ Izidora Poljaka Višnjica i PŠ J.E. Drašković Cvetlin. U ispitivanju učenika je ukupno sudjelovalo 34 učenika, 17 učenika 7. razreda i 17 učenika 8. razreda, od toga 22 dječaka i 12 djevojčica.
Sažetku rezultata anketnog upitnika možete pristupiti putem priložene poveznice. Financijska pismenost_rezultati.pdf
Analizirajući odgovore učenika primjećuje se da:
• 59 % učenika pogrešno smatra da banke posuđuju svoj novac
• većina učenika točno odgovara da se novac koji ti banka plaća za štednju ili koji ti plaćaš banci ako joj duguješ naziva kamata
• 44 % učenika ne zna da je debitna kartica kao gotovina
• 62 % učenika pogrešno smatra da se kartica s koje se novac izravno (odmah) naplaćuje s računa naziva kreditna kartica
• 65 % učenika točno odgovara da izraz “Kupuj sada, plati kasnije” vrijedi za kreditnu karticu
• 59 % učenika pogrešno smatra da su prepaid-kartice kartice koje ne zahtijevaju pokriće vlastita novca u trenutku plaćanja
• većina učenika njih 91 % zna da je porez obavezno davanje državi
• 62 % učenika zna da su zatezne kamate kamate koje plaćamo ako zakasnimo s ispunjavanjem novčanih obaveza
• 59 % učenika pogrešno smatra da proizvodi postaju skuplji ako je ponuda veća od potražnje
• 68 % učenika točno odgovara da nije točno da je snaga gospodarstva veća ako je BDP (bruto domaći proizvod) manji
• 85 % učenika točno odgovara da je potreba ono bez čega ne možemo živjeti
• 68 % učenika pogrešno smatra da se ukupan broj proizvoda ili usluga koju kupci žele kupiti po određenoj cijeni naziva ponuda
• 79 % učenika točno odgovara da se rast opće razine cijene robe i usluga naziva inflacija
• 68 % učenika zna da nije točno da vrijednost novca raste kada rastu cijene proizvoda
• 88 % učenika zna da je važno da kamatna stopa na štednju u banci bude viša od stope inflacije kako inflacija ne bi “pojela” njihovu ušteđevinu
• 53 % pogrešno smatra da je novac koji dobiju na račun za mjesec dana rada bruto plaća
• 68 % učenika zna da se Središnja banka koja nadzire poslovanje banaka i odgovorna je za funkcioniranje cijeloga novčanog sustava zemlje naziva Hrvatska narodna banka, dok njih 21 % smatra da je to Zagrebačka banka, 9 % da je to Privredna banka Zagreb i 3 % da je to Hrvatska poštanska banka
• 56 % učenika točno odgovara da se 2023. godine hrvatska valuta kuna zamijenila valutom euro, 24 % učenika smatra da je to bilo 2022. godine, 12 % njih smatra da je to bilo 2021. godine i 9 % da je to bilo 2024. godine
• manje od polovice učenika, njih 47 % zna da je Hrvatska narodna banka banka u kojoj ne možeš otvoriti račun, koja posluje samo s drugim bankama i državom, 24 % učenika smatra da je to Zagrebačka banka, 18 % učenika smatra da je to Privredna banka Zagreb i 12 % učenika da je to Hrvatska poštanska banka
• 76 % učenika zna da je depozit ili polog novac koji položiš u banku
• 62 % učenika zna da se plan primitaka i izdataka za određeno vrijeme naziva proračun
• 59 % učenika zna da su prepaid-kartice dostupne osobama starijim od 14 godina
• 82 % učenika zna da PIN za bankovnu karticu trebamo naučiti napamet, dok njih 18 % pogrešno smatra da ga trebamo zapisati na papir i staviti u novčanik
• 53 % učenika pogrešno smatra da je novac koji posudimo od banke kamata, njih 24 % točno smatra da je to glavnica, dok ih 24 % smatra da je to depozit
• 97 % učenika točno odgovara da je plaća novčani iznos za ljudski rad
• 79 % učenika točno odgovara da se dobrovoljan rad za dobrobit druge osobe ili društva, bez financijske naknade naziva volontiranje
• 71 % učenika zna da se dokument u kojem je navedeno njihovo obrazovanje, radno iskustvo, dodatne vještine i poslovni ciljevi naziva životopis, dok 24 % učenika smatra da je to svjedodžba, a njih 6 % da je to e – dnevnik
• 47 % učenika pogrešno smatra da se mjesto gdje se kupuje roba (proizvodi) ili usluge koje nude različiti proizvođači naziva trgovački centar, 41 % učenika točno odgovara da je to tržište, a njih 12 % smatra da je to tržnica
• 47 % učenika točno dogovara da se razlika između ukupnih prihoda i ukupnih troškova naziva dobit, 21 % učenika smatra da je to kamata, 21 % učenika smatra da je to dug, a 12 % učenika da je to depozit
• 79 % učenika točno odgovara da smartphone nije potreba
• 85 % učenika točno odgovara da su nakit, putovanja i skupa odjeća primjeri želja
• 62 % učenika točno odgovara da račun za struju nije dio primitka
• 50 % učenika pogrešno smatra da iznos novca koji piše na novčanici predstavlja stvarnu vrijednost novca dok 50 % učenika smatra da predstavlja nominalnu vrijednost novca
• 53 % učenika točno odgovara da će 100 eura poslije godinu dana vrijediti približno 2% manje ako je stopa inflacije 2 % godišnje, čak 38 % učenika pogrešno smatra da će vrijediti približno 2 eura više, dok njih 2 % smatra da će vrijediti jednako
• 71 % učenika zna da ćemo zbog utjecaja inflacije biti u gubitku 2,5 % ako godišnja kamatna stopa na štednju iznosi 0,5 %, a stopa je inflacije 3 %, 18 % učenika smatra da ćemo biti na dobitku od 3,5% a 12 % učenika smatra da ćemo biti na dobitku od 2,5 %
• 91 % učenika točno odgovara da je bolje ukoliko nemamo dovoljno novca da kupimo bicikl bolje prvo uštedjeti novac i onda kupiti bicikl, a ne kupiti bicikl odmah na kredit
• 82 % učenika zna da u proračun trebamo ukalkulirati mjesečne i godišnje troškove
• 74 % učenika točno odgovara da se vrijednost našeg novca smanjila ako smo prije godinu dana mogli kupiti za novčanicu na kojoj je napisana vrijednost 100 točno 50 komada nekog proizvoda, a danas možemo kupiti za tu novčanicu točno 48 proizvoda
• 82 % učenika točno odgovara da je bolje svaki mjesec unaprijed štedjeti određeni iznos kako bi smo do trenutka kad nam dođe trošak uštedjeli taj iznos i mogli podmiriti godišnje troškove poput registracije automobila
• 79 % učenika dobro razmišlja da je kod kupovine potrebnih stvari (npr. prašak za rublje) bolje kupiti proizvod unaprijed na akciji (niža cijena ili veće pakiranje)
• 53 % učenika pogrešno smatra da je na čelu Hrvatske narodne banke premijer, a ne guverner
• 82 % učenika točno smatra da se kod kupovine preko interneta preporuča koristiti posebnu karticu samo za tu namjenu na koju prebacujemo točan iznos za svaku kupnju
• 76 % učenika pogrešno smatra da je kod plaćanja mjesečnih računa (struja, voda…) koji se plaćaju unaprijed preko akontacijskih uplatnica bolje plaćati svaki mjesec prema dospijeću i uz iznos podmiriti i naknadu banci ili Fini, dok njih 24 % točno smatra da je bolje platiti sve akontacijske uplatnice odjednom i platiti samo jednu naknadu banci ili Fini
• 44 % učenika točno odgovara da pravilno 80-20 znači sa ćemo uštedjeti 20 posto, a 80 posto ćemo rasporediti na potrebe i želje, 29 % učenika smatra da to pravilo znači da ćemo potrošiti 80 posto na potrebe, 20 posto na želje, a na štednju 0 posto dok 26 % učenika smatra da ćemo potrošiti 80 posto na želje, 20 posto na potrebe, a na štednju 0 posto
• 85 % učenika točno odgovara da se za dizanja kredita možemo pripremiti tako da barem 6 mjeseci odvajamo na štednju iznos rate kredita i na taj način smanjimo ukupno zaduživanje
• 76 % učenika zna da je privremena otplata kredita mogućnost da kredit otplatimo prije ugovorenog datuma te na taj način smanjimo ukupni iznos kamata koji otplaćujemo banci
• 74 % učenika zna da je banka vlasnik automobila koji kupujemo na kredit sve do trenutka potpune otplate kredita
• 82 % učenika smatra da bi im korištenje specijaliziranih aplikacija za proračun olakšalo vaše vođenje osobnih financija, a samim time i bolje raspolaganje novcem
• 88 % učenika točno odgovara da kupnja putem interneta nije potpuno sigurna
Pitanja od 52. do 54. su vezana uz stavove učenika o temi financijska pismenost. Više od 50 % učenika smatra da bi u školi trebali učiti o financijskoj pismenosti i da je učenje o financijskoj pismenosti važno za snalaženje u svakodnevnom životu. Učenici se ne slažu da bi financijsku pismenost trebalo uvesti u osnovne škole kao izborni predmet već smatraju da bi ju trebalo uvesti kao izvannastavnu aktivnost. Trećina učenika smatra da bi na predmetu/izvannastavnoj aktivnosti financijska pismenost htjeli učiti o tome kako financijski isplanirati vjenčanje. Oko 50 % učenika bi u predmetu/izvannastavnoj aktivnosti financijska pismenost htjelo učiti o tome kako financijski isplanirati kupnju automobila i njegovo održavanje. Oko 50 % učenika bi u predmetu/izvannastavnoj aktivnosti financijska pismenost htjelo učiti o tome kako financijski isplanirati stambeno pitanje (gradnja/kupovina kuće; kupovina/najam stana). Dvije trećine učenika bi htjelo učiti o tome kako raspolagati s plaćom. Oko 50 % učenika bi htjelo učiti o tome kako planirati obiteljske financije. Više od 50 % učenika bi htjelo učiti o novcu. Oko 40 % učenika bi htjelo učiti o bankama. Oko 50 % učenika bi htjelo učiti o kreditima. Dvije trećine učenika bi htjelo učiti o štednji. Više od 50 % učenika bi htjelo učiti o načinima plaćanja. Oko 50 % učenika bi htjelo učiti o radu i zanimanju. Oko 40 % učenika bi htjelo učiti o potrošnji (ponuda, potražnja, proizvodnja). O potrebama i željama bi htjelo učiti oko 50 % učenika. O inflaciji bi voljelo učiti 40 % učenika.
28 % učenika smatra da bi učenike o financijskoj pismenosti trebali učiti vanjski stručnjaci (djelatnici banaka), 20 % učenika smatra da bi ih o tome trebali poučavati pedagozi/defektolozi, 17 % smatra da bi to trebali raditi računovođa/računovotkinja i tajnik/tajnica škole, 15 % njih smatra da bi to trebao raditi razrednik/ca, 9 % učenika smatra da bi ih o financijskoj pismenosti trebao poučavati učitelj/ica informatike, njih 7 % odabire učitelja/icu matematike, a 4 % učenika se nije izjasnilo.
54. pitanje je bilo pitanje otvorenog tipa u kojem su učenici mogli pisati svoje komentare i prijedloge. U nastavku možete pročitati komentare i prijedloge učenika.
„Počnite učiti djecu o financijskoj pismenosti jer se neće moči snaći u banci.“
„Mislim da bi se trebalo učiti o financijskim vrijednostima jer će nam to trebati u budućnosti, onda bi bar bili spremniji. Mislim da bi se trebalo učiti od petog razreda, prvo osnove npr. razlike između kreditne i debitne kartice, a onda malo kompliciranije stvari. Trebali bi učiti svi viši razredi jer možda nekima doma roditelji ne objašnjavaju te stvari.“
„Htio bih učiti o financijskoj pismenosti tako da nam daju sve novčanice od valute € , ”da nas nauče kako se pravilno odnositi sa novcem”.“
„Anketa mi se svidjela, obuhvaćala je sve potrebno za financije. Trebala bi svaka škola imati izvannastavnu aktivnost o financijama. Ova anketa bi trebala biti za učenike od 5. do 8. razreda, ali bi se o financijama trebalo učiti od prvoga razreda.“
„Moj prijedlog je da se taj predmet doda u osnovnu školu kao izborni predmet.“
„Da i niži razredi bi trebali isto ovu anketu riješiti.“
„Htio bi da se o tome uči od petog razreda da možemo znati potrebne informacije.“
„Ja mislim da bi bilo dobro da se financijska pismenost uvede kao izvannastavna aktivnost za učenike.“
„Ja mislim da bi bilo dobro da se financijska pismenost uvede u škole.“ – sličan odgovor dalo više učenika
„Mislim da bi trebalo postati obavezno da učenici uče o financijskoj pismenosti jer nam je to potrebno za našu budućnost i posao.“
„Sviđa mi se anketa“. – više sličnih odgovora
„Manje pitanja“
„ja mislim da nije potrebno stavljati još jedan težak predmet u školu jer već imamo dosta predmeta u školi“
5. Zaključak:
Analizirajući odgovore učenika na pitanja o njihovom znanju o financijskoj pismenosti možemo zaključiti da je oko 50 % učenika na 36 od 49 pitanja dalo točan odgovor. Na 13 pitanja je više od 50 % učenika pogrešno odgovorilo. Zaključujemo da oko 50 % učenika ima osnovna znanja o financijskoj pismenosti. Analizirajući odgovore učenika vezane uz učenje o financijskoj pismenosti u osnovnoj školi (pitanje 51, 52 i 53) zaključujemo da učenici svakako smatraju da bi se o financijskoj pismenosti trebalo učiti u osnovnoj školi u sklopu izvannastavne aktivnosti.
6. Literatura:
[1] Nikšić, A., Ralašić,M., Skledar Matijević, A., Vehovec, M. Novac i ja.2023. Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje, Vincenta iz Kastva 12, Zagreb.
[2] Financijska pismenost. https://www.libera.hr/financijska-pismenost/, (15.3.2025.) [3] Financijsko znanje u Hrvatskoj iznad prosjeka zemalja članica OECD-a uz kontinuirani trend poboljšavanja ukupne financijske pismenosti. https://www.hnb.hr/-/financijsko-znanje-u-hrvatskoj-iznad-prosjeka-zemalja-clanica-oecd-a-uz-kontinuirani-trend-poboljsavanja-ukupne-financijske-pismenosti
