2016-12-02 13:52:00 Ekološki otisak naše škole Tijekom druge zajedničke aktivnosti učitelja i učenika u sklopu Erasmus+ projekta „Ja sam ekološki osviještena osoba“, upoznali smo se s pojmom ekološkog otiska. U ekološkoj tematici taj se pojam koristi već duže vrijeme, međutim nama je bio dosad potpuno nepoznat pa je njegovo uvođenje pobudilo velik interes.
Ilustrativnim prikazom planete sa golemim prljavim otiskom čizme, učenici su otprilike stekli predodžbu o tome što zapravo predstavlja taj novi pojam, a zatim im je pojašnjeno što on točno znači. Mnogi su ostali iznenađeni spoznajom razmjera štete koju nanosimo planetu. „U razdoblju od 40 godina, pritisak čovječanstva na planet je postao znatno veći negoli priroda može obnoviti. Bio bi nam potreban jedan i pol planet kako bi se stvorili resursi neophodni za trenutnu potrošnju. To znači da šume krčimo brže negoli stabla uspiju ponovno narasti, pitku vodu trošimo brže negoli se zalihe mogu obnoviti, ugljični dioksid (CO2) ispuštamo brže od prirodnih procesa njegova uskladištavanja u biomasu ili more.“ (izvor: www.croatia.panda.org ) Prema posljednjem izvještaju o stanju planeta (Living Planet Report), koji je vodeća svjetska znanstveno utemeljena analiza o zdravlju našeg planeta i utjecaju ljudskih aktivnosti na planet,naša domovina ima ekološki otisak 1.86, Europska unija 2.6, a čitavo čovječanstvo troši resurse 1.5 planeta. A gdje je naša škola u tome? Postoji velik broj internetskih stranica koje imaju precizno osmišljene kalkulatore za izračunavanje ekološkog otiska. Mi smo odabrali stranicu www.greencred.me na kojoj smo odgovaranjem na niz detaljnih pitanja o svakodnevnom stilu života izračunali svoje pojedinačne ekološke otiske. Kada smo ih zbrojili dobili smo podatke da učenici matične škole imaju otisak 3.97, učenici područnog odjela 3.95, a učitelji 3.5, što znači da je prosječni ekološki otisak naše škole 3.8. Daleko više od poželjnog. Kada bi čitavo čovječanstvo živjelo našim stilom života, bile bi mu potrebne gotovo četiri planete kako bi se zadovoljile potrebe za trenutnom potrošnjom. Proučavajući pojedinačne rezultate otkrivamo da je glavni krivac za tako velike brojke učestalo korištenje motornih vozila. Na drugom i trećem mjestu su loše razvijene navike štednje energije i razvrstavanja otpada. Što nam je činiti? Na to pitanje ćemo dobiti odgovor tijekom realizacije našeg projekta, a sve u cilju odgovornijeg djelovanja prema okolišu. Voditeljica projekta: Ivana Karpov
|
Osnovna škola Izidora Poljaka Višnjica |