| 2022-06-21 17:09:20 Komposteri Ubrzo nakon informativnog posjeta Srednjoj školi „Arboretum Opeka“, pribavljena je potrebna drvna građa te su učenici 6.a razreda postavili naše prve kompostere. Silvio, Dario i Matija prenijeli su znanja stečena tijekom posjeta ostalim učenicima, a naknadno smo se dodatno informirali o postupku kompostiranja proučavanjem web stranica te tematike. „Tla na koja ćete postaviti kompost neka budu rahla i očišćena od korova. Osim toga, moraju biti ravna, kako bi kompost bio stabilan. Na dno položite nešto slame ili sijena (10 cm) te zalijte vodom. Ovako pripremljen komposter spreman je za početak kompostiranja. Za postavljanje komposta najbolje godišnje doba je proljeće kada se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla. Organske otpatke počnite slagati na tla u vrtu i ne na betonsku podlogu. Na dno položite nešto grublji materijal, poput grana ili debljih komada drveta, razrezanih na od 10 do 15 cm velike dijelove. Nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala. Taj sloj će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode. Na to položite različite organske otpatke iz kuhinje (nikakvu plastiku) i vrta, poput listova, pokošene trave i kartona (bez natpisa). Povremeno je dobro dodati i listove gaveza koji potiču fermentaciju i razvoj viših temperatura. Među otpatke se preporuča nasuti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta te malo gnojiva (odlično rješenje je organsko gnojivo u peletima s dodatkom mikoriznih gljiva i leonardita). Visina kompostne hrpe koja se najviše preporuča je cca 1,5 m. Razgradnjom se hrpa smanjuje negdje do četvrtine svoje prve visine. Pravilan odabir materijala za kompost te njegovo pravilno odlaganje važni su preduvjeti za proizvodnju visokokvalitetnog komposta. Veći otpadci se tako trebaju usitniti (na nekoliko centimetara) radi ubrzavanja razgradnje. Otpad iz vrta i kuhinje se na kompostnu hrpu slaže u tanjim slojevima te se lagano zalijeva vodom. Materijali koji spadaju u kompost jesu: trava, korovi koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti; ostatci od povrća i voća; suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara; uvelo cvijeće; piljevina, slama, sijeno, strugotine; talog čaja i kave; ljuske jajeta; papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima; vuna, pamuk; perje, životinjska dlaka, kosa; pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen); gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama)Što ne ide u kompost: trajni korov, osjemenjeni korovi; biljke tretirane pesticidima – pazite npr. kod ruža; otpadci koji sadrže boje i druge kemikalije (lakirano drvo, lijekovi, časopisi u boji i sl.); otpadci onečišćeni naftom i benzinom; anorganski materijali (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično); masti i ulja“Tekst preuzet sa stranice HomeOgarden ( https://homeogarden.com/hr/kompost-sve-male-tajne-pravilnog-kompostiranja/ )
|
| Osnovna škola Izidora Poljaka Višnjica |