preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Kalendar
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Kada zvoni?
7,30 pripremno zvono
 
1. sat     7,40 -   8,25
2. sat     8,30 -   9,15
3. sat     9,20 - 10,05
4. sat   10,25 - 11,10
5. sat   11,15 - 12,00
6. sat   12,05 - 12,50
7. sat   12,55 - 13,40
Raspored sati

Projekt:"Užina za sve 1"
Projekt "Užina za sve 2"
Projekt "Užina za sve 3"
Projekt "Užina za sve 4"
Projekt "Užina za sve 5"
Vijesti

Svjetski dan pjesništva u Višnjici

20. ožujka 2017. u matičnoj školi učenici 7.a razreda čitanjem i proučavanjem poznatih legendi naših krajeva obilježili su Svjetski dan pripovijedanja. Bilo je zanimljivo slušati legende o nastanku imena nekih gradova, a najzanimljivija je bila priča o tome kako je Ivanščica dobila ime. Znate li tu  legendu? Pročitajte u nastavku ...


Legenda o Ivančici, kako ju je po pričama zabilježio Mladen Kušec.

Nekoć davno živjela je prelijepa djevojka imenom Ivančica. Svojom ljepotom i dobrotom bila je uzor svima, i ljudima i životinjama, čak i bilju. Nitko, baš nitko u tom kraju nije se mogao, a nije niti želio mjeriti s njezinom ljepotom i dobrotom. Njezinoj plahosti i nježnosti nisu se divile samo srne i košute, nego i šumske vile i vilenjaci.

Kad je djevojci bilo šesnaest godina, u šumu je na konju bijelcu, tko zna i kojeg kraljevstva dojahao mladić imenom Ahat. I on je bio neopisive ljepote i odmah se vidjelo po licu i držanju da je plemenit i dobar. Iako mu je o zlatnom pojasu visio dragim kamenjem ukrašen mač, a na leđima mu je bio srebrn luk i tobolac pun zlatnih strijela, nikom se nije činio opasnim. Kod bistrog potoka junak sjaše. Zatim se konj i mladić napiju bistre hladne vode.

Onda, kao vila koja je čudesno izronila iz vode, na obali se pojavila Ivančica. Čim su se ugledali, oboje su prepoznali ljubav. Odjednom, uz strašan krik i njištanje podivljala konja pod njim, iz šume je dojahao Crni jahač, gospodar Tamne strane šume. I prije nego što su se Ivančica i Ahat zagrlili, Crni jahač svojom je zloćom skamenio mladića. Zatim ga je teškim trozupcem snažno udario i onako skamenjenog razbio u tisuće kamena koji su se razletjeli uokolo.

Na nagovor vila, stanovnica Svijetle strane šume, zvijeri, ptice i biljke sakupiše kamenje što je ostalo od skamenjenog Ahata i sakriše ga na tajna mjesta u šumi i u potoku. U najdublju šumu sakriše srce Ahatovo. Kad su to obavile, vile narediše da ta mjesta čuvaju u šumi zmije čuvarice, a u potoku rakovi čuvari.

Jednom - rekoše tada vile - kada se u šumi pojavi netko tako pun ljubavi kao ovo dvoje, i kad momak od kamena srca Ahatova napravi prsten za sebe i svoju dragu, vratit će se iz začarane Tamne šume sretni Ivančica i Ahat.

Na te riječi vila suđenica, sve dobro i lijepo što je bilo u Ivančici i Ahatu, sva snaga ljubavi nabuja i na očigled svih živih bića, iz dubine Tamne šume uzdigne se gora puna cvijeća. Najljepši i najnježniji od svih cvjetova, cvijet bijelih latica i žute glave nazvaše ivančica. A zeleni kamen od kojeg se i danas u tome kraju izrađuju dragocjeni ukrasi za djevojke, po lijepom, punom ljubavi mladiću, Ahat.

Taj kamen i danas u šumi, prema pričanju stanovnika, čuvaju zmije čuvarice, a u potocima rakovi čuvari. Upamtite, kamen je uvijek u šumi tamo gdje vidite zmiju, a u potoku gdje ugledate raka. I dan danas mladići i djevojke još puni vjere i ljubavi po šumama ove gore traže srce, ljubav. Ljudi ovog kraja u svojem su govoru cvijetu ostavili ime ivančica, goru su nazvali Ivanščica, a gradovima u podnožju gore, u spomen na prelijepu Ivančicu, dadoše imena Ivanec i Lepoglava.

Kroz stoljeća vjerujući u ljubav i tražeći ljubav na samoj gori Ivanščici vitezovi su podigli sedam tvrdih gradova. To su Milica grad, Pokojec, Bela, Oštrc grad, Belečki grad, Stari Lobor i Lobor grad. Obiđite ih, oni i danas, iako ruševni, puni nade i duhova svojih vlasnika čekaju ljubav. Postoji i vjerovanje da zatočena Ivančica, čekajući dan kad će je velika ljubav osloboditi podzemne tame, veze najljepšu čipku za svog Ahata. Vjerujući u legendu, u vezenju joj pomažu žene lepoglavskog kraja. Lepoglavska čipka satkana je od čvrstog tankog konca poput paukove mreže. Motivi su cvijeće, granje, ptice i leptiri Ivančice.

         

       

     



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Martina Vusić   datum: 21. 3. 2017.

Tražilica

Potvrde o školovanju
Preuzimanje potvrda

Upute za preuzimanje...


Upisi 2024./2025.

Oglasna ploča

Red button


SOS 112


Posjetite...

 

 

 

 

  

Open Education Europa

Europsko otvoreno obrazovanje

  


Korisni linkovi
Časopisi
 • Enter
 • Bug
 • Drvo znanja
 • PC chip
 • Meridijani

Dnevni tisak

Korisni linkovi


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 9. 2012.

Ukupno: 205234
Ovaj mjesec: 1296
Ovaj tjedan: 341
Danas: 14




preskoči na navigaciju